Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja je u saradnji s nadležnim institucijama entiteta i Brčko distrikta BIH poduzela sve aktivnosti koje se tiču realizacije obaveza koje se moraju ispuniti kako bi se proizvođačima sadnog materijala omogućio izvoz u zemlje članice Evropske unije.
TST: Znamo li kakvo bilje, sjemenje i đubrivo ulazi u Bosnu i Hercegovinu, ko to nadzire i na koji način?
JOVIĆ: Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja vodi Sortnu listu BiH i svaka sorta koja se uvozi mora biti na toj listi. Uz to Uprava izdaje „D” dozvolu za uvoz sjemena i time kontroliše da li je sjeme odobreno, ali i fitosanitarni inspektori na graničnom prelazu kontrolišu uvoz sjemena i povremeno uzimaju uzorke za provjeru kvaliteta, što je propisano pravilnicima o stavljanju u promet koje je donijela Uprava. Mineralna đubriva koja se uvoze u BiH moraju biti registrovana kod entitetskih ministarstava poljoprivrede i Odjeljenjа za poljoprivredu Brčko distrikta BiH. Takođe i uvoznici i distributeri mineralnih đubriva moraju biti registrovani. Kontrolu na graničnim prelazima vrše fitosanitarni inspektori.
TST: Koliki je obim trgovine biljem za Bosnu i Hercegovinu i kojim biljem se trguje, šta se uvozi i odakle, a šta izvozi i gdje?
JOVIĆ: Trgovinskom statistikom bilja i biljnih proizvoda bavi se Sektor za poljoprivredu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Nadležnost Uprave je fitosanitarni aspekt zdravlja bilja, sjemena i sadnog materijala, oplemenjivačka prava, sredstva za zaštitu bilja i mineralna đubriva.
TST: U vašim ingerencijama je i drvni materijal, a u javnosti se mnogo priča o tome da izvozimo zdrave balvane i drvenu građu, a uvozimo gotove proizvode ‒ da li je to tačno i koji je obim izvoza drveta, u balvanima ili građi i iz kojih dijelova BiH je najveći izvoz?
JOVIĆ: Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja nema podatke o izvozu drveta, jer nisu u našoj nadležnosti, ali smo bili uključeni u proces donošenja odluke u vezi sa zabranom izvoza šumskih drvnih sortimenata iz BiH i uvođenjem taksi na izvoz rezane građe bukve i hrasta i drveta za ogrjev, po inicijativi entitetskih ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Osnovni razlog bile su činjenice i podaci da BiH u velikom procentu izvozi balvane, dasku i ogrjevno drvo niske vrijednosti usljed malog stepena obrade, dok je izvoz finalnih proizvoda znatno manji, a da su
drvoprerađivački kapaciteti dva puta veći od raspoloživih trupaca za preradu. Zabranom izvoza znatno bi se poboljšala obezbijeđenost drvoprerađivača sa sirovinom, a posebno proizvođača finalnih proizvoda, što treba da bude osnovni cilj ove mjere. Uvođenje zabrane izvoza i taksi omogućiće nesmetan razvoj drvne industrije u BiH. Sigurno da ova mjera neće biti konačno rješenje za zaštitu domaće drvne industrije, ali će svakako doprinijeti poboljšanju i sigurnosti snabdijevanja domaćeg tržišta drvnim sortimentima.
TST: Da li je Uprava obavezna da nadzire sječu šume i ako da – da li to radite, na koji način, šta kada utvrdite pretjerivanje, ugrožavanje biljnog minimuma?
JOVIĆ: Za upravljanje šumom i šumskim zemljištem, nadležnosti su na nivou entiteta (FBiH i RS) i Brčko distrikta. Institucije u dva entiteta i Brčko distriktu nadležne su za izradu i realizaciju politike i regulative u šumarstvu. Na svim administrativno-političkim nivoima, šumarstvo je u nadležnosti ministarstava poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u nekim slučajevima ministarstava privrede, dok je drvoprerađivačka industrija kao primarna drvoprerada, proizvodnja pulpe i papira u oba entiteta u nadležnosti ministarstava industrije, energetike i rudarstva.
TST: Prema dostupnim informacijama, na tržište EU mogu ići samo proizvodi uzgajani na strogo kontrolisan način – koliko smo mi blizu uspostavi tog strogo kontrolisanog načina uzgoja bilja, koje su to prepreke na tom putu?
JOVIĆ: Na samom početku da naglasim – BiH nema problema prilikom izvoza voća i povrća u EU i izvoz se redovno obavlja. Prema novom zakonodavstvu Evropske unije (Uredba (EU) 2016/2031), EU je od 14. decembra 2019. godine zabranila uvoz određenog sadnog materijala iz zemalja koje nisu njene članice. Veliki dio izmjena odnosi se na zahtjeve prilikom uvoza i izvoza, pa će se u skladu s tim podzakonski akti u skorije vrijeme morati pripremiti. Uprava je u saradnji s nadležnim institucijama entiteta i Brčko distrikta BIH poduzela sve aktivnosti koje se tiču realizacije obaveza koje se moraju ispuniti kako bi se proizvođačima sadnog materijala omogućio izvoz u zemlje članice Evropske unije, a po osnovu zahtjeva proizvođača koji su zainteresovni za izvoz na tržište Evropske unije. Proizvođači moraju voditi računa o primjeni fitofarmaceutskih sredstava, jer se pri izvozu mora uraditi test na rezidue pesticida. Primjena integralne zaštite bilja je efikasan način da se primjena fitofarmaceutskih sredstava vrši kada je to neophodno
TST: U vašim ingerencijama su i genetički modifikovani organizmi – ima li ih u BiH, koji su, u kojim količinama, da li su valjano označeni na tržištu i kako nadzirete to označavanje?
JOVIĆ: Za GMO u hrani je nadležna Agencija za bezbjednost hrane BiH. Do sada se nije uvozio GMO reproduktivni materijal, a pri upisu sorti u Sortnu listu BiH mora se priložiti izjava da sjeme nije GMO.
TST: Koliko često opasne hemikalije i pesticidi u međunarodnoj trgovini prolaze kroz BiH i kako se nadzire taj prolaz, te da li je u posljednjih pet godina bilo incidenata?
JOVIĆ: Promet opasnih hemikalija i pesticida u međunarodnoj trgovini provodi se u BiH u skladu s procedurama konvencije i propisima koji definišu ovu oblast u BiH, što pored ostalog podrazumijeva i procedure registracije hemikalija, biocida i sredstava za zaštitu bilja. Realizacija prometa se vrši po principu davanja saglasnosti države u koju se uvoz planira, putem državnog imenovanog tijela – u BiH je to Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja. Treba napomenuti da hemikalije klasifikovane kao opasne mogu imati dozvoljenu i registrovanu upotrebu uz ograničenja primjene, npr. u industriji, a da je ista ta hemikalija zabranjena za upotrebu kao sredstvo za zaštitu bilja. U tom smislu se provode procedure pribavljanja saglasnosti od zemlje u koju se hemikalija uvozi i izdaje saglasnost za namjenu uz ograničenje njene primjene ili se zabranjuje uvoz ukoliko propisi u BiH tako nalažu. Nadzor na tržištu vrši republička inspekcija i to sanitarna u FBiH i zdravstvena inspekcija u Republici Srpskoj. Nisu zabilježeni incidenti u prethodnom periodu.
Predrag Jović, direktor Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja
Tekst objavljen u štampanom izdanju magazina “The Srpska Times” na srpskom jeziku.
