Gordana Drobnjak je direktorica Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda u Republici Srpskoj, prvog ove vrste u BiH, stručnjakinja za ekonomiju i MBA Cardiff Metropolitan univerziteta. Nakon karijere u bankarstvu, pridružila se EPF timu o čijem rezultatima i planovima govori za The Srpska Times.
Šest godina rada, kontinuiran rast broja članova, veći broj isplata, ali i osnaženo povjerenje i bolje razumijevanje usluga koje EPF pruža ukazuju na dobro urađen posao. Uprkos problemima koji karakterišu globalnu ekonomiju od početka pandemije, širenja sukoba i drugih izazova, tim Evropskog dobrovoljnog penzionog fonda vrijedno radi na finansijskom opismenjavanju i edukaciji u oblasti štednje.
Kakvi su rezultati poslovanja EPF-a u 2023. i kakvi su trendovi u smislu broja članova, prinosa i isplata?
Godina koja je na izmaku bila je puna izazova, ali i plodonosnih rezultata. Evropski dobrovoljni penzijski fond iz godine u godinu je sve zadovoljniji rezultatima koje postiže, prvenstveno jer svakodnevno raste broj članova, kako putem poslodavaca tako i putem individualnih ugovora. Zašto izazova? U ovoj godini je, u odnosu na posljednjih pet, najviše isplaćeno članova, oko 1.600, što svakako čini i plodonosne rezultate jer smo ispunili očekivanja i ulili dodatno povjerenje svojim članovima, od kojih je oko 40% nastavilo štedjeti u EPF-u. Samo u ovoj godini isplatili smo oko 1,4 miliona KM, dok smo do sada ukupno isplatili oko 2,7 miliona maraka. Isto tako, preko 2000 novih članova je pristupilo dobrovoljnom penzijskom fondu samo u ovoj godini, a sve je više onih koji se za ovu vrstu štednje opredjeljuju i individualno.
Mijenja li se tj. popravlja li se trend pristupanja EPF-u iz privatnog sektora? Prepoznaju li se koristi za zaposlene i poslodavce?
Ljudi su još uvijek po tom pitanju skeptični, ali već imamo i znatan broj članova iz privatnog sektora koji su se učlanili preko poslodavca. Edukovati poslodavca i stimulisati ga da za svoje radnike nešto dodatno uplaćuje zaista predstavlja izazov. Svakako da tome kumuje i kompletna ekonomska situacija u Srpskoj, ali smatramo da to nije jedini i osnovni razlog, više je taj strah od nepoznatog, a svakako i to što se poslodavci teško odlučuju na dodatne troškove. Kako ko vidi svoje zaposlene nije nešto čime se bavimo, ali svakako nastojimo edukovati osobe koje su na odlučujućim funkcijama da je radnik investicija, a ne trošak. Ali činjenica je da sve više, prije svega, članova fonda prepoznaje poreske olakšice i njihove prednosti i da je štednja, potpomognuta državnim olakšicama, zaista stimulativna, jer samo na ovaj način štedite iz bruto plate. Poslodavci uviđaju dodatne prednosti jer na iznose koje uplaćuju za radnike ne plaćaju poreze i doprinose, što olakšava njihovo opredjeljenje da na ovaj način stimulišu svoje zaposlene.
Poslujete već duže od šest godina na tržištu Republike Srpske. Kakav je uticaj postojanja i poslovanja EPF-a na stabilnost ekonomije u Republici Srpskoj?
Na ekonomiju u Republici Srpskoj djelujemo dvojako. Prije svega, građanima potpomažemo u trećoj životnoj dobi, tako što će, kad budu pred penzijom, imati sredstva na koja mogu računati. Samim tim ulijevamo im sigurnost za ostanak i normalan život u Srpskoj i kada njihov radni vijek prođe. Imaju olakšan vid štednje u Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu i za vrijeme radnog vijeka, jer štede uz priznate poreske olakšice. Samim tim, kroz olakšavajuće okolnosti, građani Srpske mogu planirati svoju budućnost. S druge strane, fond većinu svojih sredstava ulaže u dug države, kupovinom dužničkih hartija od vrijednosti, što pozitivno utiče na cjelokupnu ekonomiju. Država tako ima sredstva na koja se može osloniti, jer se sredstva kojih se odrekla u korist građana ponovo mogu koristiti, ali u vidu ove vrste zaduženja, što ide na obostranu korist. Na ovaj način, ulažući u građane i stimulišući njihove štednje, država ima benefite što utiče dodatno na stabilnost ekonomije u Srpskoj. Sve većim brojem štediša u dobrovoljnom penzijskom fondu, situacija se poboljšava na više nivoa.
Za one koji nisu upoznati, šta je uopšte penzioni fond i zašto štediti baš u penzijskom fondu, a ne, primjera radi, u banci? I kad je najbolje početi štednju u penzionom fondu?
Dobrovoljni penzijski fondovi predstavljaju treći stub penzijskog sistema i oni djeluju globalno, ne samo u Republici Srpskoj. Do prije šest godina, sve je isklјučivо funkciоnisаlo nа sistеmu tеkućеg finаnsirаnjа, kојi sе јоš nаzivа sistеm „mеđugеnеrаciјskе sоlidаrnоsti“ ili prvi stub pеnziоnоg sistеmа, tako što uplаtе dоprinоsа od bruto plаta pоstојеćih rаdnikа finаnsirајu trеnutnе isplаtе pоstојеćim pеnziоnеrimа. Za еfikаsnо funkciоnisаnjе оbаvеznоg držаvnоg pеnziјskоg оsigurаnjа pоtrеbаn је оdnоs rаdnika i pеnziоnеrа оd оkо 3,5:1.
U ovom trenutku, u Republici Srpskoj skoro da svega jedan radnik radi za jednog penzionera (trenutni podaci fonda PIO govore da je taj odnos 1,18:1 u korist radnika). Treći stub penzijskog sistema je prije svega dobrovoljan, a da bi kao takav mogao postojati, neophodno je da država uvede poreske olakšice, što je i učinila 2016, a dopunila ih 2019. godine. Dobrovoljna dodatna penzija ne bi imala smisla bez poreskih olakšica. Upravo zbog toga, veća je isplativost štediti u okviru ove vrste štednje, jer uz poreske olakšice, radnik daje manje, a na račun mu se akumulira više sredstava. Poenta je u tome što radnik štedi iz svoje bruto, a ne iz neto plate. Kakvoj god drugoj vrsti štednje da pristupite, onoliko sredstava koliko štedite je onoliko koliko dajete. U ovom slučaju, do 100,00 KM priznaju se porezi i doprinosi, koji se za radnika svakako uplaćuju, ali pošto se on odluči za ovaj vid štednje, prikuplja ih sebi i preusmjerava na svoj račun EPF-a. Tako će, primjera radi, ukoliko u potpunosti koristi poresku olakšicu, na bruto iznos od 100,00KM, „trošak“ radnika biti 61,00 KM, odnosno za 61,00KM bi mu bila umanjena neto plata, dok bi razliku do 100,00KM popunio upravo ovim pripadajućim porezima i doprinosima. Ukoliko štedite bilo gdje drugo, ne samo u banci, sav iznos štedite iz neto plate, pa ako dajete 100,00KM „trošak“ će vam biti 100,00 KM. Razlika je u porezima i doprinosima koje radnik svakako ne vidi, kada mu se uplati bruto plata, ali na ovaj način, dio njih može pretvoriti u svoje neto primanje, jer štednja nije ništa drugo nego odgođena potrošnja.
Planovi za 2024?
Ambiciozni i veliki kao i svake godine, ali i od samog osnivanja. S ozbirom na to da imamo konstantnu tendenciju rasta, taj nivo želimo i zadržati. Želimo se koncentrisati na edukaciju građana Republike Srpske prije svega o štednji, a onda i o štednji u Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu i njenim prednostima. Edukacijom radnika, smatramo da će više i sami djelovati na poslodavce u privatnom sektoru, jer će to biti dodatni benefit koji će željeti imati i nešto što će im biti neizostavno na radnom mjestu na kojem rade. Cilj je da ovakav vid štednje i štednja uopšte postane dio kulture kroz koju će građani činiti nešto i za budućeg sebe. Još uvijek je prisutan strah od nepoznatog, ali kroz naš konstantan rad nastojaćemo zaposlene što više edukovati, kako bi uvidjeli stvarne prednosti štednje. Isto tako, treba dodatno pojednostaviti neke usluge kako bismo se približili svakom građaninu pojedinačno i bili im što pristupačniji, jer na sva pitanja vrlo rado odgovaramo. Smatramo da kroz jednu zdravu i otvorenu komunikaciju možemo stimulisati sve više građana da štede na ovaj način. Do prije četiri godine, svaki deveti građanin je bio član Evropskog penzijskog fonda, danas je već svaki sedmi, što dodatno govori o cilju ka kojem napredujemo.
Tekst objavljen u štampanom izdanju magazina “The Srpska Times” na srpskom jeziku.