I ova 2023. godina prolazi uz osjećaj da se u BiH teško može pričati o postojanju pravne sigurnosti, pravičnosti ili pravde. Primjeri ili argumenti nisu novi, a što govori da u BiH ne postoje uslovi da se poštuje ono što piše u ustavima i zakonima, pa ni da se ispravi ono što je ranije naopako napravljeno.
Očekivano, K. Šmit je i ove godine suprotno odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma nastavio da se lažno predstavlja kao visoki predstavnik. Pravna nesigurnost koju time izaziva poprimila je takve dimenzije da ljudi u BiH više ne smiju vjerovati da su u Službenom listu BiH objavljeni pravi zakoni ili da zakoni koje donose skupštine imaju snagu kakvu bi morali imati. BiH, navodno suverena članica UN, pred zahtjevom je K. Šmita da sudi predsjedniku Republike Srpske M. Dodiku i direktoru Službenog glasnika Republike Srpske M. Lukiću zbog njihovog ustavnog djelovanja koje Šmit smatra nepoštovanjem njegove lične volje. Od suda se traži zatvorska kazna i zabrana predsjedniku Republike da radi. Dobro ste pročitali, u konačnici ne M. Dodiku, nego predsjedniku Republike Srpske! Teško je zamisliti da M. Dodiku iko može onemogućiti politički rad, jer po svemu sudeći u slučaju osuđujuće presude taj rad će biti još aktivniji, ali bi presudom bilo jasno poručeno bilo kome ko je na funkciji predsjednika Republike Srpske da se političkim radom može baviti samo kao poslušnik K. Šmita ili nekoga njemu sličnog. K. Šmit nije napadao samo ustavni poredak Republike Srpske. U uzurpacionom poletu ove godine opet je napao i ustavni poredak BiH – novi falš zakoni, uvođenje u zemlju naoružanih grupa… Sve to utvrdili su nadležni organi BiH.
Ustavni sud BiH bi trebao biti garant prave sigurnosti i konačna instanca zaštite naših prava, ali se ta zaštita ne može očekivati. Već par decenija je u otvorenoj kampanji rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a naša ljudska i građanska prava su prvo što je stradalo na tom putu. Ove godine nakon analiza odluka suda vidjelo se i to da sudije koje su odlučivale o tzv. državnoj imovini i pozivale se na Sporazum o pitanjima sukcesije uopšte nisu pročitale taj sporazum. U odlukama nisu znale tačno da navedu gdje je sporazum objavljen ili su navodile pogrešne brojeve Službenog lista BiH! Decenija im je trebala da nađu sporazum i shvate da se ne nalazi u brojevima 43/01, 22/01, kako su više puta navodili, nego u 10/01! U međuvremenu, po političkom nalogu trojice predsjednika SDA, većina u Ustavnom sudu BiH stvorila je haos. Posebno u području ekonomije, jer je blokiranje imovine zaustavilo razvoj čitave BiH. Šta drugo očekivati od Ustavnog suda BiH kome više od decenije na internet stranici stoji pogrešan prevod Ustava BiH! Između ostalih grešaka u članu VI/1.d), a u vezi sa donošenjem zakona po kome bi strane sudije bili zamijenjene domaćim, u njihovom prevodu pogrešno je napisano „drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik“, a ne kako bi trebalo „drugačiji metod selekcije trojice sudija odabranih od strane predsjednika“. Pogrešan prevod oponentima donošenja novog zakona služi kao argument da se bez promjene Ustava BiH ne mogu mijenjati strane sudije?! Srećom, original na engleskom jeziku može se pogledati na ohr.int, a odgovarajući prevod, između ostalog, i na zvaničnoj stranici Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, NDC Sarajevo itd.
Sve u svemu u ovoj zemlji i ove godine zakoni, pravičnost i pravda i dalje pričaju sami sebi, a što se uhu ugodno može nazvati Justicijin solilokvijum u BiH.
Republika Srpska, poslovično i dalje glavna meta takvih nepoštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH od strane stranaca i većine sudija danas krnjeg Ustavnog suda BiH, od 2023. godine konačno je podvukla liniju. Vrlo simbolično, ali i jasno nazvala je GRANICA POSTOJI. Imam utisak da ćemo sljedeće 2024. godine imati priliku da vidimo i koliko je ta granica jaka.
Piše: Ognjen Tadić, pravnik