Home Culture Kako sam kroz holandske uši otkrila bogatstvo balkanske muzike – priča Julie...

Kako sam kroz holandske uši otkrila bogatstvo balkanske muzike – priča Julie Šćepanović (VIDEO)

0

„Kada sam došla u Holandiju, nisam shvatala taj interes Zapadnih Evropljana ka našoj tradicionalnoj muzičkoj baštini. Ja sam školovani klasični muzičar i radila sam uglavnom sa ansamblima klasične muzike.

Međutim, kako sam upoznavala njihov narod sve više, tako sam počela i našu muziku da slušam “njihovim ušima”, slušala sam kako oni osećaju našu narodnu muziku i šta im ona čini, i za mene se tad ponovo otvorio novi svet. Tek tada sam shvatila koliko je to bogatstvo. Kako kažu zaljubljeni – „treba da je vidiš mojim očima da bi shvatio…” Meni se upravo to desilo, kada sam našu muziku počela da slušam njihovim ušima. To je bila moja nova inspiracija“. Ovako za The Srpska Times započinje razgovor dirigentkinja Julia Šćepanović koja diplomirala na Muzičkoj akademiji u Beogradu.

“Muzička karijera, pogotovo ona estradnog tipa nije nešto sto se odjednom desi, i bum- onda ste uspeli! Spremite se za maraton, sa povremenim sprintovima. 🙂

Počinje se od malih nogu sa intenzivnim vežbanjem instrumenta, ide se ka fakultetu, i veštine  se umnožavaju i stižete samo time da se bavite.

Moja karijera počela je u Beogradskoj operi, kao asistent dirigenta, takođe su tu bili počeci sa Beogradskom filharmonijom i drugim orkestrima i horovima. Potom me karijera odvela u Holandiju gde sam dirigovala i pevala u Muzičkim teatrima, paralelno radeći sa horovima, paralelno bila gost predavač na Konzervatorijumima, Univerzitetu Amsterdam, predavala u muzickoj skoli, u osnovnoj školi  i onda odjednom – bila primljena u Firencu na godinu dana besplatne specijalizacije za orkestarsko dirigovanje kod maestra C.M. Giulinija, otkriva Julia za The Srpska Times.

Za to  sam morala da prođem audiciju sa 75 dirigenata iz cele Evrope. Divno je bilo čuti da žele da dirigujem Novogodišnji koncert 2000. u Teatru Comunale u Firenci- ima li bolje?

Želim reći, ako ste muzičar izvođač, ima velikih šansi da ćete se morati pomiriti sa nomadskim načinom života, sa velikim usponima i padovima, ali zato zauzvrat dobijete magičnu profesiju, strasne užitke u onom sto radite, ispunjenost i novi nivo uživanja u životu”, naglašava Julia.

Julia je pionir u izvođenju Mokranjčeve muzike u Holandiji, a od 2010. godine je dirigent Balkanskog ženskog hora iz Amsterdama.

Ona kaže da su Holanđani zaljubljeni u našu tradicionalnu muziku.

Julia je karijeru započela sa Beogradskom filharmonijom, a poslije i kao asistent dirigenta Beogradske opere.

I dalje radim na projektima klasične muzike, i nešto čudno se desi – kada ja dirigujem Mocarta i ostale klasičare, kažu da im ansambli odmah dobiju neku uzbudljjivu, toplu boju tona. Zvuči drugacijie – kao da uplovi neka nova struja u to delo, skoro da osete neki egzotični sastojak, magiju koji im ubacujem uz muziku, kaže Julia.

Sigurna sam da ima veze i to što sam poreklom zaista neobican Balkan mix. Otkada se raspala stara YU pitaju me Holanđani često:

Ali odakle ste vi u stvari, iz koje republike?

Ako imam vremena, odgovorim: Otac rođen u Sloveniji, njegov otac, moj deda je sa Brača u Hrvatskoj, moja baka, njegova majka je Srpkinja iz Bosne, moja majka i cela njena familija je iz Makedonije, njena majka je poreklom Grkinja, ja sam odrasla i odgojena u Srbiji, a moje prezime Sćepanovic je jedno od najtipičnijih crnogorskih prezimena… pa sad vi meni recite – odakle sam ja? Jednostavno- sa Balkana, iz Jugoslavije, kaže Julia.

„Ne zaboravite da smo mi dirigenti okrenuti sve vreme leđima ka publici, a licem ka muzičarima na sceni. Meni je bitan i doživljaj sa publikom i sa mojim kolegama te iste večeri.

Čula sam komentare iz publike da su mi osetili muziku “kroz leđa”, bez obzira sto mi nisu videli lice. To je baš divan opis“.

Kada sa Holanđanima izvodim muziku iz Srbije i pričam im o našoj kulturi, nastaje pravo čudo! Odjednom, njihovi tonovi se menjaju—zvone kao hor i orkestar sa Balkana.

Postaju razdragani, glasnije pričaju, smejući se kao da su ušli u naš svet. To je zaista fenomenalno i gotovo smešno! Kao da se na trenutak preobuku u nas, a ja ih gledam sa osmehom, misleći kako sam srećna sto sam deo toga, dodaje Julia.

Julia za The Srpska Times kaže da se u Holandiji trenutno održava projekat koji je počeo 29. oktobra a kojim ona promoviše klasičnu i tradicionalnu muziku sa naših prostora.

„U suštini fokus je na Srpskoj tradicionalnoj muzici – glas i truba. Tačnije, radi se o specifičnom stilu sviranja dragačevske trube i narodnog pevanja za koje je uvek postojao veliki interes u Zapadnoj Evropi.

Specifični stil sviranja tih limenih duvačkih instrumenata, i fascinantni načini pevanja sa naseg šireg područja zagolicali su interes i Fanfarnog orkestra iz Utrehta i Balkanskog ženskog hora iz Amsterdama.

Oni su me zamolili kao specijalistu za balkansku muziku da sastavim i vodim koncertni program Balkan blaast, budući da su na jednom od mojih predavanja saznali za srpsku dragačevsku trubu i Guču, a pre toga su već znali muziku Gorana Bregovića. Javilo se veliko interesovanje, koje je preraslo u zaljubljenost”, kaže Julia.

Julia napominje da je ovaj projekat podstakao pažnju i kulturnih Fondacija u Holandiji, te su im i oni pohrlili u pomoć, za šta su im veoma zahvalni.

“Njihova podrška me je inspirisala, i rešila sam  – dovesću im onda najbolje muzičare za to, koji će pokazati da Balkanska i Srpska muzika nisu samo Čaje šukarije, G. Bregović i Dj Shantal, nego iza toga stoji čitav novi svet, ogromna muzička baština sa čarobnim muzičkim “rastinjem” za koje oni nikad nisu ni čuli”, naglašava Julia.

„Pozvala sam naša dva izuzetna umetnika iz Beograda, koji su su idealan izbor – Bojanu Nikolić i Dragana Ristevskog.

Ne samo da su diplomirani muzičari, nego su jedni od najvrsnijih izvođača i poznavalaca svih Balkanskih stilova – od klasične muzike do tradicionalne, sa svim mešavinama (“crossover”) stilovima.

Trudićemo se da ne samo stilski verno izvedemo, nego i da im na radionicama objasnimo ZAŠTO je to tako svirano, iz kog običaja potiče, zasto je pesma vesela ako je tekst tako tragičan i ostale šarmantne začudnosti Srpske kulture, kaže na kraju Julia.

Orkestrom i horom će naizmenično dirigovati: Martin Wernsen i Julia Šćepanović.

Muzička radionica: Srpske trube, Draganco Ristevski – utorak, 29. oktobar, Utreht. Muzička radionica: Balkansko pevanje, Bojana Nikolić, četvrtak 31. oktobar, Amsterdam. Koncert: Balkan blaast! Utreht – subota, 2. novembar. Koncert: Balkan blaast! Amsterdam – nedelja, 3. novembar.

The Srpska Times

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here